Kurban Bajram

Kurban Bajram

 

 KURBAN BAJRAM

Prema vjerovanju, oko 2000 godine prije nove ere Bog je na zemlju poslao jednog svog roba na području Sumera, u gradu Uru, kada su se ljudi pokoravali svojim idolima i kipovima. Poslao ga je s Istinom u jednoga Boga. Taj čovjek bio je Ibrahim. Njegov put nije bio lagan. Put istine posut je trnjem i teškoćama raznih vrsta, pa tako sve do svoje najviše starosti, kada je već gubio nadu, nije mogao dobiti sina sa svojom ženom Sarom. Tada su se odlučili na, u to vrijeme regularan običaj, kako mu Sara nije davala dijete, da nađe ženu koja će mu dati dijete. Bila je to Hagara ili Hadžera koja je rodila sina imenom Ismail ili Išmae a.s. On će biti praotac arapskog naroda. Ali Ibrahima a.s je čekalo veliko iznenađenje. Dočekala su ga "trojica" i obavijestila da će Sara roditi dijete na što se ona nasmijala jer je znala da je prestara da rodi, na što su oni rekli da će ona roditi i da će to biti muško i da će ga nazvati Ishak a.s što na staro-hebrejskom znači smiješak. Od njega će poteći židovi. Ibrahim a.s je sretno živio sve dok mu nije On zapovijedio da žrtvuje svojeg sina Ismaila a.s. Ibrahim ga je krenuo poslušati, ali kada je Bog vidio da je Ibrahim a.s spreman svog prvorođenca Ismaila a.s ubiti radi samo zapovijedi koju je On naredio, kao veliko iskušenje, zaustavio je egzekuciju i umjesto Ismaila a.s postavio je ovna kao žrtvu. Od toga dana, pa sve do sad muslimani (oni koji su predani Božjoj volji) izvršavaju zapovijed žrtvovanja kurbana. To je najčešće ovca, po mogućnosti, ali to može biti i protuvrijednost u novcu kojom će se kupiti meso kojim će se žrtvovati te ovce. Taj čin se obavlja za vrijeme hadždža, u posljednjem mjesecu po hidžretskom kalendaru zul-hidždže. Meso koje se zakolje razdijeli se po trećinama, tako da jedna trećina ide rodbini, jedna ide siromašnima i jedna trećina kome je najviše potrebno. Kurban kolje onaj koji ima materijalne mogućnosti za to, ako ne može to mu nije grijeh.

Kada je propisano klanje kurbana

Kurban je propisan druge godine po hidžri, kao i zekat i oba bajram namaza. Njegovu utemeljenost nalazimo u Kur'anu, sunnetu i idžma‘u. Klanje kurbana takođje spada u djela kojima se približava Allahu dž.š. i pokazuje spremnost na materijalnu žrtvu. Allah dž.š u Suri "Kevser" kaže: "Mi smo ti uistinu, mnogo dobra dali, zato namaz radi Allaha klanjaj i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno će on bez pomena ostati!" (El-Kevser, 1-3) Dakle, prema stanovištu nase - hanefijske pravne škole (mezheba) klanje kurbana spada u drugostepene vjerske duznosti - vadžibe.

Smisao i svrha klanja kurbana

Sama rijec 'kurban' izvedena je iz glagola 'karrebe', koji znaci 'pribliziti se'. Ovim nazivom Allah dž.š. odredzuje smisao i cilj klanja kurbana - pribliziti se Allahu dz.s, Njegovoj milosti, oprostu i zastiti. Allahu nije potreban kurban, meso ili krv. On je neovisan od toga. On od nas zeli bogobojaznost, pokornost i blizinu Njemu Uzvisenom. Samo je takav kurban valjan kod Allaha dž.š. i samo od takvih, bogobojaznih kurban ce biti primljen.

Svrha klanja kurbana je iskazivanje odanosti i spremnosti na zrtve radi ocuvanja vjere. Njegova krv cuva nasu krv i krv nase djece - onako kako je kurban sacuvao Ismaila a.s. i njegovu krv.

Mudrost izvršavanja ovog propisa jeste u tome da se covjek nauci zrtvovati na putu svoje vjere, zajednice i domovine, za dobro svih ljudi. Kasnije, svaka druga zrtva zivota, ne predstavlja poteškocu.

 Ko je duzan zaklati kurban

Prema šeriatskim propisima - svaki musliman i muslimanka koji u vrijeme prva tri dana kurban bajrama budu posjedovali preko svojih kucnih potreba imovinu - bilo koje vrste - cija vrijednost odgovara nisabu srebra, 641,5 grama tj. koja imovina iznosi ca 1290 kruna - duzni su zaklati kurban.

Ashab Ebu Hurejre veli da je Allahov poslanik Muhamed a.s., za one koji imaju mogucnost da zakolju kurban a nece, rekao: "Ko je u mogucnosti zaklati kurban, pa ga ne zakolje, nek se ne priblizava nasoj musalli (mjestu gdje se zajednicki klanja bajram namaz)".

 Sta se moze prinjeti kao kurban

Kao kurban se moze prinijeti krupna i sitna stoka, kao i kamile. Kurban je propisan rijecima Uzvisenog: "Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji..."  (El-Kevser, 1-2)  "A kamile (kurban) smo vam ucinili kao jednim od Allahovih obreda hadzdza, i vi od njih imate koristi..." (Hadždž, 36)  "Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje..."  (Hadždž, 34) Zahtjeva se da kurban bude uhranjen, zdrav i bez tjelesnih mahana.

 Vrijeme klanja kurbana

Njegovo vrijeme se najbolje razumije iz ovog hadisa Muhamed a.s.: "Prvo što cemo na bajram uraditi je da klanjamo bajram namaz, a zatim cemo se vratiti kucama i zaklati kurban." Znaci, kurban se nemoze zaklati prije ili poslije bajrama. Muhamed a.s., je rekao: "Ko zakolje kurban prije nego se klanja bajram namaz to je samo njemu (tj. kao da je zaklao samo radi mesa obicnu zivotinju)." Dakle, vrijeme kurbana je u danima tekbiri-tesrika tj. od 10. do 13-og dana zul-hidzdzeta.

 Nagrada za kurban

Allah dž.š. preko Poslanika a.s. obecaje: "Vlasnik kurbana ima dobro djelo za svaku dlaku kurbana." (Tirmizi), "O ljudi koljite kurban i racunajte na nagradu za njegovu krv, jer zaista kurbanska krv, iako pada na zemlju, cuva se kod Mocnog i Uzvisenog Allaha." (Taberi),

"Najbolji posao koji covjek moze za vrijeme Kurban-bajrama uradit - veci i Allahu najdrazi posao - jeste pustanje krvi svome kurbanu. On ce mu (kurban) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu prije nego sto padne prva kap krvi na zemlji. Pa uljepsavajte svoje poslove kurbanom." (Buhari, Muslim)     

KAKO SE KOLJE KURBAN

    1. Životinja za kurban se bez mučenja i bez vučenja po podu dovede na mjesto klanja i položi se na lijevu stranu nasuprot Kible. Kod ovce ili koze se povežu tri noge a zadnja desna ostaje slobodna.

            2. Tri puta se donese tekbir riječima: «Allahu ekber Allahu ekber. La ilahe illallahu vallahu ekber. Allahu ekber ve lillahil hamd.»

            3. Potom se donese nijjet riječima: «O Gospodaru, moje tijelo je napravilo puno grijeha i greški prema Tebi i ja da mi bude oprošteno žrtvujem ovo tijelo. S obzirom da si Ti zabranio žrtvovanje ljudi, u zamjenu za svoje tijelo žrtvujem ovu životinju, pa mi primi ovaj čin.» Poslije ako se zna uči se 79. ajet sure Al- An'am (Inne vedžehtu…) i izgovarajući «Bismillahi Allahu ekber» kurban se kolje i prouči se u činu klanja i 162. i 163. ajet sure Al-An'am (Inne salati ve nusuki…) ako se zna.

            4. Čim se zakolje kurban vlasnik kurbana klanja 2 rekata namaza zahvale, ako nije vrijeme kada je zabranjeno klanjati (kerahet vakti). Na prvom rekatu poslije Fatihe uči suru kevser, a na drugom rekatu poslije Fatihe uči suru ihlas i nakon selama prouči dovu.

            Najbolje je da vlasnik kurbana sa svojim rukama zakolje kurban zato što je klati kurban ibadet i bolje je kada čovjek sam izvrši svoj ibadet, a ako ne zna onda će dati drugom da to učini.

Share |